Međimurje je najsjevernija hrvatska županija, smještena između rijeka Mure i Drave, a Mursko Središće je najsjeverniji hrvatski grad poznat kao sjeverna vrata Hrvatske. Povjesničari drže da je nastao na mjestu nekadašnjeg rimskog naselja Halicanum, no prvi se puta u povijesti spominje 1334. godine u popisu župa Međimurja pod imenom Sancti Martin in Sredysche. U srednjem je vijeku mjesto imalo status trgovišta, ali je svoj nagli razvoj doživjelo početkom 20. stoljeća zahvaljujući iskorištavanju nafte i ugljena u Peklenici koji se tu iskorištavao sve do 1972. godine.
Status grada mjesto je dobilo 1997. godine. Grad je smješten na desnoj obali Mure i važno je prometno čvorište jer osim cestovnog međunarodnog graničnog prijelaza na državnoj cesti D-209 tu je i željeznička pruga koja je do polovice 20. stoljeća vodila do Zalaegersega u Mađarskoj i bila veza zapadne Madarske s Trstom i Rijekom. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Mursko Središće, u naseljima Mursko Središće, Peklenica, Hlapičina, Štrukovec i Križovec živi ukupno 6.339 stanovnika. U samom Murskom Središću živi 3465 stanovinika. Mursko Središće je i važno je upravno i kulturno središte. Tu je sjedište gradske uprave, banka, mjenjačnice, policija, knjižnica i čitaonica, kino, škola sa sto pedeset godišnjom tradicijom koju polazi 580 učenika, ambulanta te dva dječja vrtića. Na području grada djeluje četrdesetak raznih udruga od sportskih do ekoloških koje okupljaju ljude u promicanju novih vrijednosti života u lijepom malom gradu.
Mogućnosti bavljenja sportom, u gradu vrlo su velike jer postoji čak 14 sportskih klubova. Oni pružaju veliki izazov mladim ljudima da se bave nogometom, košarkom, tenisom, atletikom, šahom i sportskom rekreacijom. Svi klubovi imaju dobre uvjete za rad jer posjeduju vlastite sportske terene, a 2001. godine izgrađena je i velika sportska dvorana uz školu koja daje novi poticaj razvitku sporta u gradu. Sportom se u gradu bavi svaki treći stanovnik, a grad može pružiti usluge sportske zabave gostima i posjetiteljima u svakom trenutku bilo na školskoj sportskoj dvorani.
Školska sportska dvorana moze primiti 600 gledatelja.
Samo je borilište veličine 1200 cetvornih metara dok je cijela dvorana 2300 četvornih metara sa svim popratnim sadržajima. Osim sportskih priredbi dvorana je i mjesto raznih koncerata.
Mogućnost bavljenja lovom i ribolovom su vrlo velike i poboljšane postavljanjem nove skele Mursko Sredisce-Fusek na rijeci Muri. Na području grada su tri ribolovna društva, »Mura« u Murskom Središću, »Karas« u Peklenici i »Verk« u Križovcu. U njima je okupljeno preko 800 ribiča s područja grada, ali i iz Slovenije i Austrije. Ribiči gospodare otvorenim vodama Mure, ali i s dva ribnjaka oko 8 hektara površine te nekoliko velikih graba. Ribnjaci su bogati šaranom, somom i amurom te se mogu uloviti i kapitalni primjerci.
Ribnjak Zalešće nalazi se u neposrednoj blizini Murskog Središća i osim ribolova pruža i mogućnost bavljenja sportom, odbojkom na pijesku, visećom kuglanom i malim nogometom. Tereni na području grada bogati su šumom s visokom divljači.
Lovačko društvo "Zec" iz Murskog Središća već godinama organizira lov za grupe stranih lovaca. Na području grada je bogata ugostiteljska ponuda. Dobra međimurska vina mogu se naći u brojnim kafićima, a hrana u restoranima i motelu koji pruža i mogućnost smještaja.
U gradu je župna crkva Kraljice Marije i svetog Ladislava iz 18. stoljeća, a slave se tri proštenja. Prvo se slavi u svibnju Sveti Leopold, drugo u lipnju na Dan Svetog Ladislava i treće u kolovozu posvećeno je Mariji Kraljici i Svetom Stjepanu Kralju. Kao jedna od najznačajnijih manifestacija ljeti je "Ljeto uz Muru". To je niz kulturno-zabavnih priredbi, a održava se tradidonalno krajem kolovoza.
Međimurje je najsjevernija hrvatska županija, smještena između rijeka Mure i Drave, a Mursko Središće je najsjeverniji hrvatski grad poznat kao sjeverna vrata Hrvatske. Povjesničari drže da je nastao na mjestu nekadašnjeg rimskog naselja Halicanum, no prvi se puta u povijesti spominje 1334. godine u popisu župa Međimurja pod imenom Sancti Martin in Sredysche. U srednjem je vijeku mjesto imalo status trgovišta, ali je svoj nagli razvoj doživjelo početkom 20. stoljeća zahvaljujući iskorištavanju nafte i ugljena u Peklenici koji se tu iskorištavao sve do 1972. godine. 
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Mursko Središće, u naseljima Mursko Središće, Peklenica, Hlapičina, Štrukovec i Križovec živi ukupno 6.339 stanovnika. U samom Murskom Središću živi 3465 stanovinika. Mursko Središće je i važno je upravno i kulturno središte.
Tu je sjedište gradske uprave, banka, mjenjačnice, policija, knjižnica i čitaonica, kino, škola sa sto pedeset godišnjom tradicijom koju polazi 580 učenika, ambulanta te dva dječja vrtića. Na području grada djeluje četrdesetak raznih udruga od sportskih do ekoloških koje okupljaju ljude u promicanju novih vrijednosti života u lijepom malom gradu.
Mogućnosti bavljenja sportom, u gradu vrlo su velike jer postoji čak 14 sportskih klubova. Oni pružaju veliki izazov mladim ljudima da se bave nogometom, košarkom, tenisom, atletikom, šahom i sportskom rekreacijom. Svi klubovi imaju dobre uvjete za rad jer posjeduju vlastite sportske terene, a 2001. godine izgrađena je i velika sportska dvorana uz školu koja daje novi poticaj razvitku sporta u gradu. Sportom se u gradu bavi svaki treći stanovnik, a grad može pružiti usluge sportske zabave gostima i posjetiteljima u svakom trenutku bilo na školskoj sportskoj dvorani. 
Mogućnost bavljenja lovom i ribolovom su vrlo velike i poboljšane postavljanjem nove skele Mursko Sredisce-Fusek na rijeci Muri. Na području grada su tri ribolovna društva, »Mura« u Murskom Središću, »Karas« u Peklenici i »Verk« u Križovcu. U njima je okupljeno preko 800 ribiča s područja grada, ali i iz Slovenije i Austrije. Ribiči gospodare otvorenim vodama Mure, ali i s dva ribnjaka oko 8 hektara površine te nekoliko velikih graba. Ribnjaci su bogati šaranom, somom i amurom te se mogu uloviti i kapitalni primjerci. 
U gradu je župna crkva Kraljice Marije i svetog Ladislava iz 18. stoljeća, a slave se tri proštenja. Prvo se slavi u svibnju Sveti Leopold, drugo u lipnju na Dan Svetog Ladislava i treće u kolovozu posvećeno je Mariji Kraljici i Svetom Stjepanu Kralju. Kao jedna od najznačajnijih manifestacija ljeti je "Ljeto uz Muru". To je niz kulturno-zabavnih priredbi, a održava se tradidonalno krajem kolovoza.